Govoreći o počastima kojima je obdaren Sulejman, a. s., iz 16. ajeta sure ”An-Naml” saznajemo da je bio podučen i jeziku ptica. Iz nastavka iste sure razumije se da je Sulejman, a. s., znao i jezik mrava, a u 18. ajetu se daje primjer međusobnog komuniciranja mrava. Istraživanja života mrava pokazuju da oni posjeduju kompleksan i veoma dobro organiziran socijalni život i da, u skladu sa tom organizacijom, međusobno komuniciraju.
I kad stigoše do mravlje doline, mravica reče: “O mravi, ulazite u stanove svoje…” (27:18)
U glavi minijaturnog mrava smješteno je oko 500.000 nervnih ćelija. Osim toga, veoma osjetljive antene i konstrukcija tijela koje luči mnoge hemijske materije, sredstva su koja mravi koriste prilikom komunikacije. Međusobnu komunikaciju mravi ostvaruju različitim metodama. Jedno od sredstava te komunikacije je i feromon, koji luče endoktrine žlijezde. Ovaj sekret na savršen način nadomješta riječi ili govor tijela koji koristi čovjek. Tako, uz pomoć ove supstance, mravi ponekad i organiziranije od čovjeka, vrše komunikaciju s pomoću koje se okupljaju, vrše pregrupisavanje, organiziraju odbranu i hrane se.
Različite vrste mrava koriste različite žlijezde i one kod svake vrste mrava imaju različite funkcije. Ilustracije radi, ”dufour” žlijezde koriste se prilikom komandi za uzbunu i napad. Lučevine u ”sternal” žlijezdama koriste se prilikom seobe kolonije i pri gonjenju plijena. Svaki mrav ove lučevine koriste za određeni cilj, poput riječi koje koristi čovjek.
Mimo izlučevina žlijezda, mravi uspostavljaju komunikaciju i putem zvuka. Ilustracije radi, zvučni signal, koji se proizvodi udaranjem tijela o tle, koristi se u kolonijama koje imaju drvena gnijezda. Mravi stolari se sporazumijevaju udarcima nalik sviranju bubnjeva. Članovi kolonije odgovaraju na pozive ne izazivajući pri tom nikakav nered i usmjeravaju se potrebnom cilju.
U komunikaciji mrava naročito se ističu sljedeće tačke: oglašavanje alarma, obavještavanje o mjestu hrane, čišćenje, okupljanje, izmjena tečne hrane, upoznavanje…
Kur’an je spomenuo oglašavanje uzbune među mravima, a to je jedna od najvažnijih sadržaja komunikacije ustanovljene prilikom istraživanja života mrava.
ŽENKA MRAVA
U citiranom ajetu spomenuta je ženka mrava i to je, kao što je to slučaj u primjerima komarca, pčele i pauka, jedan od fenomena Kur’ana. Mravlja kolonija pokazuje sličnosti sa zajednicom pčela. Jedini zadatak mrava mužjaka jeste oplodnja mlade kraljice, nakon čega ubrzo umire. Sve ostale poslove obavljaju mravi-radnici, odnosno ženke bez spolnih funkcija. Kolonije su, dakle, poput pčelinjih košnica, svijet u kome dominira majka i njene kćerke.
Ako zamislimo da je o dolasku Sulejmanove, a. s., vojske izvijestio sakupljač hrane ili dežurni mrav, onda bi to trebala biti ženka, mrav-radnik. Ako, pak, zamislimo da je izvijestio najprivilegovaniji, najodabraniji član kolonijine kaste, to bi onda bila kraljica, a i ona je ženka.
Smatra se da po glavi čovjeka ima preko 10 miliona mravi. To je dokaz kako je Allahu, dž. š., lahko stvarati; broj, veličina ne predstavljaju nikakav problem. Među svakom vrstom mrava prisutna je izuzetna organizacija. Posjeduju savršene i raznovrsne odlike, od mrava koji, poput krojača, sijeku listove, do pustinjskih mrava, mrava žetalica, koji se bave poljoprivredom. Zajednička strana mrava i svih ostalih živih bića jeste njihovo svjedočenje veličine Allahovog stvaranja i umjetnosti.
To je Allahovo djelo; a pokažite Mi šta su drugi, mimo Njega, stvorili? Ništa! Mnogobošci su u pravoj zabludi. (31:11)
KOMUNIKACIJA DELFINA I DRUGIH ŽIVOTINJA
U Kur’anu je posebno skrenuta pozornost na komunikaciju mravi i ptica. Ova kur’anska upozorenja upućuju nas na istraživanje komunikacija svih životinja. Ilustracije radi, istraživanja sprovedena na slonovima iznose niz podataka o tome da slonovi uspostavljaju međusobnu komunikaciju čak i na veoma velikim udaljenostima.
Na čelu liste životinjskih vrsta koja skreću najveću pozornost istraživača iz područja komunikacija dolaze delfini. Oni međusobno komuniciraju korišteći glasove poput zvižduka i kreštanja. Sonarnim sistemom, koji koriste, delfini odašilju zvukove određene frekvencije. Njihov sonarni sistem im omogućava prepoznavanje objekata u mračnim vodama, a služi i za očitavanje udaljenosti. Delfini koriste glas na frekvenciji od 0.25 kHz do 200 kHz. Dio visoke frekvencije u ovom razmaku koriste za određivanje mjesta, a niske frekvencije u komunikaciji i u orjentaciji. Mikrofonima postavljenim ispod mora, vještačkim barijerama koje su ljudi postavili ispred delfina, načinjeni su eksperimenti za ustanovljavanje komunikacije među delfinima. Rezultati ovih eksperimenata pokazali su da delfini međusobno komuniciraju, ali nije bilo moguće ustanoviti šta tačno znače zvukovi koje oni proizvode. (Možemo spomenuti eksperimente Dr. Drehera, Dr. Evansa i Dr. John C.Lillya.)
Analizira li se bilo koji primjer iz živog svijeta, neizostavno se pojavljuje savršenstvo Allahovog kreiranja. To vide i prihvataju oči koje znaju vidjeti i srca koja znaju shvatati.
Zašto oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što trebaju shvatiti i da uši njihove čuju ono što trebaju čuti, ali, oči nisu slijepe, već srca u grudima. (22:46)